Svijet u kojem žive, i u kojem će živjeti naša djeca prepun je mogućnosti, ali i izazova i prepreka. Pored stalnog napretka u znanju i ubrzanog razvoja tehnologije, današnje društvo karakteriše i porast siromaštva, nedostatak solidarnosti i empatije, te izmjena vrijednosti. Posljedice takvog stanja vidimo kroz porast nasilja, socijalnog isključivanja, te pojave nasilnog ekstremizma i radikalizma.
Zajednička je odgovornost škola, roditelja i zajednice da stvaraju snažnu mrežu podrške i sigurno okruženje u kojem će se svako dijete osjećati prihvaćeno i jačati kompetencije potrebne za razvoj društva utemeljenog na univerzalnim ljudskim vrijednostima, uzajamnom poštovanju i podršci.
Uloga obrazovanja je da pripremi djecu za izazove koji ih očekuju, i da ih osnaži da se odupru različitim negativnim uticajima, tako što će raditi na stvaranju zajedništva, razvoju kritičkog promišljanja, medijske pismenosti i empatije.
Više o ulozi obrazovanja u prevenciji nasilnog ekstremizma i radikalizma možete pročitati u sljedećim dokumentima.
…“Nasilni ekstremizam i radikalizam pored nasilja obilježava i dubok osjećaj uvjerenja koji se može smatrati vrstom ideala ili vrijednosti. Neko zbog nekog višeg cilja obavlja neku radnju. Nekome je tako nasilje opravdano uvjerenjem, tačnije određenom vrijednosti. Zato je, kada govorimo o ulozi obrazovanja u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma neminovnogovoriti i o sadržajima i vrijednostima koji se promoviraju u obrazovnom sistemu i koji kao takvi imaju važne implikacije po cijelo društvo. Stavovi koje učenici usvajaju u školi imaju bitnu ulogu u oblikovanju njihovog svjetonazora i odnosa prema sebi i drugima. Stoga, kada govorimo o edukativnim programima, aktivnostima i incijativama u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma, nužno je govoriti i o vrijednostima koje želimo da djeca usvoje tokom bilo koje edukativne aktivnosti usmjerene generalno u obrazovanju, a posebno u obrazovanju koje pretenduje da ima značajnu ulogu u borbi protiv nasilnog ekstremizma.
Vrijednosti imaju središnje mjesto u teoriji učenja i praktičnim aktivnostima u školi na dva načina. “Prvo, škola i nastavnici, pored porodice, medija i vršnjaka, imaju veliki uticaj na razvoj vrijednosti djece. Drugo, škole reflektiraju i objedinjuju vrijednosti društva i duguju svoje postojanje činjenici da društvo vrednuje obrazovanje, te samo društvo kroz brazovanje djeluje na svoj daljnji razvoj” (Halstead i Taylor, 1996:5). Zato kada govorimo o vrijednostima, mi ustvari govorimo o onome što nam je važno u životu. Vrijednosti nam pomažu da ocijenimo šta je dobro a šta loše, šta je poželjno a šta nepoželjno i kada govorimo o moralnom razvoju, u biti govorimo o razvoju sistema vrijednosti kao organiziranom sistemu uvjerenja o standardima i principima koji upravljaju donošenjem moralnih odluka”
(Soldo et al., 2017, str. 24).
Poučavanje vještinama kritičkog mišljenja najefikasnije je i najprirodnije posredno kroz poučavanje određenog sadržaja u procesu obrazovanja. Poželjno je da poučavanje kritičkog mišljenja bude prisutno kroz cjelokupno obrazovanje. Prema tome, ono ne bi trebalo biti isključivo sadržajno zasebno područje. Međutim, u fazi nedovoljne razvijenosti i prisutnosti kritičkog mišljenja od iznimne je važnosti učiti kritičkom mišljenju izravno, aktivno i glasno. (Bauchberger, 2012) …“
https://www.researchgate.net/publication/323692847_Uloga_obrazovanja_u_prevenciji_nasilnog_ekstremizma_i_radikalizma
